Anamarija Vugrin
Anksiozni poremećaji
Tu spadaju poremećaji panike koji se očituju naglim i nepredvidivim napadom straha, te mogu biti praćeni teškoćama disanja, osjećajem blize smrti... poznat je PTSP, koji se može pojaviti nekoliko tjedana, ali i nekoliko godina nakon proživljenih stresnih događaja, a očituje se u nesanici, noćnim morama, lošem raspoloženju... u anksiozne poremećaje spadaju i fobije - bezrazložni jaki strahovi od različitih predmeta i situacija. Postoji nekoliko stotina različitih fobija.[1][2]
Opsesivno-kompulzivni poremećaji
Sastoje se od različitih misli koje nas progone i ne možemo ih se riješiti, ako i od obavljanja različitih aktivnosti koje gotovo prisilno moramo ritualno svakog časa obavljati. Ovakve simptome treba razlikovati od stanja u kojima bolesnik ne može bez takvih ponašanja.[1][2]
Somatoformni poremećaji
Tu spadaju tjelesni poremećaji za koje se medicinski ne može pronaći nikakav tjelesni uzrok. Obično se radi o bolovima, ali u težim slučajevima može doći i do ozbiljnih smetnji. To se ubraja i hipohondrija, odnosno paničan strah da smo oboljeli od neke teške bolesti, čak i kad su u pitanju i najbezazleniji simptomi.[1][2]
Disocijacijski poremećaji
To su poremećaji u kojima se povremeno izgubi kontakt sa stvarnosti, ali su sve ostale mentalne karakteristike čovjeka sačuvane. Ti su slučajevi poznati pod pojmom višestruke ličnosti, pri čemu jedna osoba potpuno promijeni svoj identitet, postaje druga ličnost.Smatra se da ti poremećaji nastaju kao posljedica teških trauma iz ranog djetinjstva. Katkad se događaju i posve neobične promjene - jedna osoba ima jednu, a druga drugu dioptriju naočala i sl. Katkad jedna ličnost zna za postojanje druge, a katkad ne zna. Ako je svjesna postojanja druge ličnosti, ponekad je smatra tuđom ličnosti.
Među bezazlenije disocijacijske poremećaje spadaju amnezije, odnosno, gubici pamćenja koji se nekad pojave nakon teških nesreća ili operacija glave, pa bolesnik zaboravlja ono što se dogodilo prije ili nakon nesreće. Ima i težih slučajeva, kad bolesnik ne zna tko je. U većini slučajeva sjećanje se postupno vraća.[1][2]
Afektivni poremećaji
To su ozbiljni poremećaji među koje spadaju depresija i manija, a katkad dolazi i do bipolarnog poremećaja, odnosno, cirkularne psihoze - izmjena depresivnih i maničnih razdoblja.
Depresija je ponekad normalna, ali ako traje dugo i vrlo je intenzivna, radi se o bolesti. Manija je suprotna depresiji - čovjek je izvanredno dobro raspoložen, ali za to nema objektivnog razloga.
Anoreksija je panični strah da ćemo se previše udebljati, pa gotovo u potpunosti izbjegavamo jedenje, a bulimija se razlikuje po tome što se osoba prejeda, a potom izaziva povraćanje ili proljev da bi se riješila konzumirane hrane.[1][2][4]
Shizofreni poremećaji
Shizofrenija je najteži psihički poremećaj, a pokriva niz ozbiljnih poremećaja koji uključuju gotovo sva područja psihologije: percepciju, mišljenje, govor, ponašanje, komuniciranje s ljudima, emocije, motivaciju. Shizofrenija je karakterizirana masovnom dezorganizacijom mišljenja, ponašanja i emocija. Bolesnici često pate od halucinacija, deluzija i drugih poremećaja mišljenja i često odbijaju socijalne kontakte.
Halucinacije su često slušne, a kod poremećaja u komuniciranju najčešće se radi o dezorganizaciji mišljenja.
Jedan oblik je paranoidna shizofrenija, koji se sastoji većinom od deluzija, a manje od nemogućnosti komuniciranja s okolinom. Katatonična shizofrenija karakteristična je po tome što bolesnik ostaje satima nepomičan u bizarnom tjelesnom stavu. Postoji i nediferencirana shizofrenija koja se ne može svrstati ni u koji oblik.
Oko 1% populacije obolijeva od shizofrenije, a potpuno se oporavi samo 10-20% liječenih bolesnika. [1][2]
Neke od popularnijih psihičkih bolesti i općenito o psihičkim bolestima
Psihička ili duševna bolest u najširem je smislu svaki poremećaj funkcija mozga koji utječe na čovjekovo razmišljanje, ponašanje i osjećaje te njegovu sposobnost da komunicira sa svojom okolinom. Psihičke bolesti posljedica su u nekim slučajevima gena, u nekim okoline, dok u nekim to može biti posljedica oštećenja unutarnjih organa. Psihički poremećaji djele se na one blaže poremećaje (neuroze) i one teže poremećaje (psihoze). Kod neurotičnih poremećaja ostaje nedodirnuta sposobnost procjene stvarnosti situacije, ponašanje bolesnika obično ne krši društvene norme, poremećaji prolaze sami od sebe, ne postoje vidljivi organski dokazi za postojanje anksioznih simptoma.
Kod psihoza dolazi do gubitka kontakta sa stvarnošću, neprilagođene reakcije na ostale ljude i društvene norme, snalaženje u realnim situacijama je poremećeno - javljaju se halucinacije i deluzije (pogrešna, ali duboka uvjerenja u nepostojeće činjenice), komunikacija s okolinom može biti potpuno poremećena - govor je nerazumljiv.
Poremećaja ima više od 200.[1][2][3]
Psihičke bolesti
Liječenje psihičkih poremećaja
Psihički poremećaji mogu se liječiti: terapijom lijekovima, elektrokonvulzivnom terapijom, psihoterapijom i kognitivno bihevioralističkom terapijom. Da bi se pacijent uspješno oporavio od bolesti potrebna je njegova želja za pobjedom nad bolesti, također je bitno i da pacijent vjeruje svom terapeutu te da uz sebe ima obitelj i prijatelje kao podršku. No, također je moguće i ono najgore a to je relaps. Riječ relaps znači povratak/pogoršanje bolesti.[2][5]
Literatura
Dio teksta:
[1] Psihički poremećaji- psihologija i psihijatrija(2011) Dostupno 4.6.2017. na http://psihijatrija.blogspot.hr/2011/11/psihicki-poremecaji.html
[2] Dr. Bratko, D. (2013), Psihologija. Profil International
[3] Istine i zablude o psihičkim poremećajima(2017), Jehovini svjedoci, dostupno 6.6.2017. na https://www.jw.org/hr/izdanja/casopisi/g201412/psihicki-poremecaji/
[4] Kratki opis čestih psihičkih poremećaja (2017), Forum, dostupno 6.6.2017 na http://blog.dnevnik.hr/anksioznost123/2009/05/1626325683/kratki-opis-cestih-psihickih-poremecaja.html
[5] kako spriječiti relaps psihičke bolesti (2015), Patricia L.Scheifler, MSW,PIP; Peter J. Weiden, MD, Editor-in-Chief; Marcy Portnoff Gever, RPh,Med, Educational Editor, dostupno na 6.6.2017. na http://www.cybermed.hr/clanci/kako_sprijeciti_relaps_psihicke_bolesti
Slike:
2. http://www.hazud.hr/portal/wp-content/uploads/2014/01/napadaj-panike.jpg
3. http://mojterapeut.net/wp-content/uploads/2013/08/OKP-misli.jpg
4. https://zdravlje.eu/wp-content/uploads/2012/01/Glavobolja.jpg
5. http://www.psihoverzum.com/wp-content/uploads/2013/12/masks.jpg
6. http://www.bhzdravlje.ba/wp-content/uploads/2016/06/23.jpg
7. http://tocka.com.mk/images/content/sodrzina/se-za-shizofrenija-06.jpeg
8. http://www.zdravino.com/wp-content/uploads/2012/05/Psihoterapija-300x200.jpg